Početak / Izbor urednika /

Krpelji - narušioci uživanja u prirodi i potencijalni izvor zaraznih bolesti

16:00
15. april 2024.

Prolećna opasnost
Kako se zaštititi od krpelja?

Izgled krpeljaKrpelj svojim oblikom podseća na pauka.

S prolećem dolazi do buđenja vegetacije i živog sveta, dani postaju duži, sunčaniji i topliji, pa ljudi sve više vremena provode u prirodi. Ovaj užitak mogu narušiti krpelji. Gde je najveća opasnost pokupiti krpelja, i kako se zaštititi?

O KRPELJIMA

Krpelji su paukoliki ektoparaziti – neophodno im je telo domaćina (čoveka ili životinje) kako bi preživeli i razmnožavali se, tako što se zakače na kožu domaćina iz kojeg crpe hranljive materije putem krvi. Nakon uboda na koži domaćina se obično zadržavaju od 3 do 10 dana.

Mesto uboda obično ne boli niti svrbi, pa je teško primetiti da se krpelj zakačio osim ako se ne opazi. Oko mesta uboda se obično pojavljuje crvenilo na koži, a i dimenzije krpelja se povećavaju što je duže zakačen na kožu

Podešavanja za spoljni sadržaj

Privatnost
Brojni krpelji na vrhu trave čekaju da se zakače na svog budućeg domaćina.

Krpelji prenose mnoge zarazne bolesti, od kojih je najpoznatija i najopasnija lajmska bolest. Ipak, ukoliko primetite krpelja na sebi ili ljubimcu, ne treba odmah paničiti, budući da je po statistikama oko 30-40% krpelja na našim prostorima zaraženo.

Što se brže uoči da se krpelj zakačio, to su manji rizici od prenošenja zaraze na domaćina. Čak je i lajmska bolest relativno bezopasna ako se detektuje na vreme, ali može imati dugoročne posledice u slučaju kasnog otkrivanja.

KAKVO VREME POGODUJE KRPELJIMA

Sezona krpelja traje od proleća do jeseni, obično se najveći broj uboda krpelja registruje u maju i junu. Pogoduju im toplota, vlaga i senovita mesta, dok im ne prijaju suvi i vrući uslovi, i direktno Sunce. Mrazevi im ne smetaju za vreme mirovanja tokom zime.

KAKO I GDE SE KRPELJI OBIČNO POKUPE

Krpelji se za domaćina čvrsto zakače pomoću kukica koje imaju na prednjim nogama, i to obično na dlaku ili garderobu, pa tek onda dolaze do izložene kože. Krpelji ne mogu da lete ni da skaču već se lagano kreću uz biljku ili po tlu. Na domaćina se zakače kontaktom domaćina uz tlo ili biljku na kojoj se nalazi krpelj, ili padom krpelja s biljke na domaćina (recimo s krošnje drveta).

Mogu se javiti bilo gde u prirodi gde ima bilja – na travnjaku, livadi, šumi, gustom rastinju, parkovima, baštama, ispod nagomilanog lišća, na zemlji itd. Obično se krpelji popnu do izloženog ili najvišeg dela biljke, gde čekaju da domaćin dođe i pokupi ih u prolazu. Reaguju na miris domaćina.

VAĐENJE KRPELJA

Postoje brojne zablude i verovanja o vađenju krpelja, od kojih mnoga često mogu biti kontraproduktivna i čak povećati rizik od nastanka infekcije! Najbolje je da kada primetite krpelja na čoveku ili životinji, da se za vađenje obratite lekaru ili veterinaru.

Koliko god pažljivo pristupite vađenju krpelja, ostaje šansa da deo krpelja kojim se zakačio za kožu ostane u koži, ili da stres krpelja prilikom njegovog vađenja izazove da krpelj u krvotok domaćina ubrizga supstance koje mogu dovesti do zaraze.

Krpelji traže zaklonjena mesta na domaćinu, kao što su dlake – kosa, prevoji/nabori kože – ispod pazuha, iza uha, prepona, itd.

KAKO SE ZAŠTITITI

Nakon boravka u prirodi, pa čak i u bašti, poželjno je proveriti odeću, kožu i kosu, jer se krpelji obično ne zakače istog trena kako dospeju na domaćina, tako da i tuširanje odmah nakon boravka u prirodi takođe može pomoći. Svetla odeća pomaže da se krpelj lakše uoči.

Dugi rukavi, duge nogavice i duže čarape takođe pomažu prilikom boravka u prirodi. Pre boravka u prirodi mogu se namazati i repelenti za insekte, koji će odbiti krpelje. Obratite pažnju i na kućne ljubimce, jer i oni mogu biti domaćini krpeljima, a krpelj takođe može preći s njihove dlake na čoveka, nakon boravka ljubimca u prirodi.

Na javnim površinama se obično vrše određeni hemijski tretmani koji smanjuju rizik od pojave krpelja. Što je zelena površina manje uređena, i što je vegetacija gušća, viša, vlažnija i senovitija, to je rizičnija za pojavu krpelja.

Urednički tim Vreme & Radar
Više o temi
Širenje dima iz Kanade
sreda, 11. jun 2025.

Koje su posledice?

Dim od požara u Kanadi stigao do Evrope
ITCZ – zona pljuskova u tropima
nedelja, 13. jul 2025.

Šta označava ITCZ?

ITCZ - "mašina" za pljuskove u tropima
Rekordi juna 2025.
petak, 27. jun 2025.

Mesec dana bez kiše

Rekordno suv, topao i sunčan jun 2025?
Svi tematski članci
Ovo bi vas moglo zanimati
utorak, 15. jul 2025.

Retki prirodni fenomen

Vatreni tornado u Juti (SAD)
Suvo i toplo, pa promena
sreda, 16. jul 2025.

Manje vruće u sredu

U četvrtak zahlađenje i prolazna kiša
utorak, 15. jul 2025.

Oluje na severoistoku SAD

Problemi s poplavama u Njujorku
Svi članci
Vreme & Radar

www.vremeradar.rs

facebookKontakt
Privatnost | Pravne informacije | Izjava o pristupačnosti